Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije

Projekt ISEE 1 I 2 obuhvaća ulaganje u izgradnju 2 integrirane sunčane elektrane ukupnog kapaciteta 432.859 kWh što će značajno utjecati na smanjenje korištenja električne energije iz konvencionalnih izvora. Pored korištenja obnovljivih izvora energije značaj utjecaj će biti i na smanjenje emisije CO2 jer će se zamjenom energenta udio smanjiti za 68,6515 T/godišnje.
Stoga se može reći da će se integracijom sunčanih elektrana povećati proizvodnja energije iz sunca i samim tim pozitivno utjecati na ostvarenje cilja iz Europskog zelenog plana koji ima za cilj povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije CO2 do 2030. godine.
Ulaganjem od 5.480.850,37 Kuna rezultirat će izgradnjom dvije solarne elektrane kapaciteta 0,4 MW, smanjit će emisije CO2 za 68 T/god. Te smanjiti potrošnju električne energije iz mreže za 432.859 kWh/godišnje.

Za potrebe grijanja i pripremu potrošne tople vode (PTV-a) u objektu na adresi Heinzelova 62a, Zagreb, ugrađena su 3 kotlovska agregata ukupne snage 1,38 MW. Razvod grijanja/ hlađenja izveden je kao četverocjevni ventilokonvektorski sustav s 420 ugrađenih ventilokonvektora. Za potrebe hlađenja objekta instalirana su dva rashladnika vode ukupnog učina 465,5 kW. Stupanj korisnosti rashladnika vode (COP) iznosi 3,16, a ukupna priključna el. snaga rashladnika vode iznosi 147,31 kW. Objekt na adresi Slavonska avenija 26/9, Zagreb, za potrebe grijanja i PTV-a koristi toplovodni kotao s plamenikom na tekuće gorivo – ekstra lako loživo ulje, kapaciteta 225 kW, proizveden 2003. godine. Za temeljno grijanje prostorija ugrađeni su čelični pločasti radijatori, a za grijanje manjeg skladišta zračni grijač. Hlađenje prostorija objekta izvedeno je mono-split klima uređajima. Za potrebe grijanja na navedenoj lokaciji u razdoblju od 08.01.2019. do 31.12.2019. g. utrošeno je 20520 kWh energije što iznosi približno 2870 l loživog ulja, a u razdoblju od 31.02.2020. do 09.04.2021. g. znatno manje (zbog lockdown-a i rada od kuće) 8569 kWh, odnosno oko 1200 l loživog ulja.
Temeljem ulaznih podataka o potrošnji električne energije na mjesečnoj razini u višoj i nižoj tarifi u razdoblju od listopada 2020. do rujna 2021. godine na obračunskim mjernim mjestima (OMM) predmetnih objekata, godišnja potrošnja električne energije iznosila je 240.768 kWh po višoj tarifi i 119.755 kWh po nižoj tarifi. Ukupna potrošnja iznosila je 360.523 kWh za godinu dana što je pomnoženo sa faktorom za preračunavanje primarne energije utvrđenim na godišnjoj razini učinak emisije CO2 od 57,179 T/godišnje.
Ulaganjem u sunčanu elektranu smanjit će se potrošnja el. energije iz neobnovljivih izvora potrebna za rad trenutno ugrađenih sustava grijanja i hlađenja. Sustav grijanja/hlađenja veliki dio el. energije koristi za proizvodnju (chilleri) ogrijevno/rashladnog medija kao i za distribuciju (pumpe, plamenici).

Postojeći sustav utječe na prekomjernu potrošnju električne energije iz konvencionalnih izvora čime se utječe na disbalans u zastupljenosti obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije pogotovo uzimajući u obzir da Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Uvažavajući nove ciljeve do 2030. godine koji su određeni kroz Direktivu (EU) 2018/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora koji je povećan udio iz OI na 32% do 2030. godine, s mogućnošću dodatnog povećanja tog udjela kroz reviziju predviđenu u 2023. godini, projekt će doprinijeti ostvarenju ovog cilja. Početkom 2020. godine Europska komisija je donijela složeni program Europski zeleni plan prema kojemu bi sinergijski učinak raznih politika ostvario viziju o održivom, ugljično neutralnom kontinentu do 2050. godine, gdje je ekonomski rast odvojen od rasta emisija stakleničkih plinova. U okviru Europskog zelenog plana predlaže se i povećanje ciljnog smanjenja emisija stakleničkih plinova s 40% na najmanje 55% u 2030. godini u odnosu na 1990. godinu.
Uzimajući u obzir trendove na tržištu vidljivo je da iz godine u godinu instalirani solarni kapaciteti rastu te da je omjer uloženo-dobiveno izrazito povoljan i ekološki najprihvatljiviji. U 2020. godini instalirano je 27 MW solarnih kapaciteta te je do sada instalirano 108 MW a cilj je za 2021. godinu povećati na 134 MW te budući trend zasniva se na povećanju udjela solarnih kapaciteta.
Uvažavajući cilj Poziva kojim se potiče izgradnja integriranih fotonaponskih elektrana koje će povećati instalirane kapacitete za korištenje sunčeve energije projektom se predviđa: izgradnja dvije integrirane sunčane elektrane na krovovima postojećih poslovnih građevina, sa pratećom električnom instalacijom što će direktno utjecati na doprinos ostvarenju cilja.
Provedbom predviđenih radova planira se instalirati dvije sunčane elektrane koje su dimenzionirane na način da pokriju što veći udio vlastite potrošnje električne energije. Uzimajući u obzir buduće potrebe sustava klimatizacije, grijanja, hlađenja i ventilacije objekta čiji će osnovni energent biti električna energija. Postojeći sustavi su dijelom dotrajali i ne efikasni. Primarni energent sustava grijanja je ekstra lako loživo ulje koje ispušta velike emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Za potrebe instalacije koristiti će se krovne površine poslovnih zgrada. Ukupna instalirana snaga integriranih sunčanih elektrana iznosi 407,4 kWp. Očekivana proizvodnja sunčanih elektrana je 432.859,4 kWh godišnje od čega će se većina potrošiti direktno na lokaciji za vlastite potrebe. Pomnoženo sa faktorom za preračunavanje primarne energije utvrđenim na godišnjoj razini učinak emisije CO2 od 68,6515 T/godišnje.
Osim povećanog udjela obnovljivih izvora energije direktni utjecaj će projekt imati i na smanjenje emisije stakleničkih plinova što će utjecati na ispunjavanje ciljeva iz Europskog zelenog plana jer je cilj smanjiti 40% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu. Prema posljednjem izvješću Eurostata navodi se da je u 2019. godini energija iz obnovljivih izvora imala udio od 19,73% energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. godinom međutim unatoč tome što se Hrvatska nalazi među 14 od 28 zemalja članica koja je ispunila cilj i dalje nije u vrhu zemalja koje imaju najveći udjel energije iz obnovljivih izvora te će ovim projektom utjecaj biti znatan u dostizanu što većeg stupnja iskoristivosti sunčeve energije.
U 2019. godini RH je imala 27,47% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 49,7%, a grijanje i hlađenje 36,79%. U posljednjih nekoliko godina zamijećen je rast udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te je u 27,47% energije iz obnovljivih izvora udio vodne snage iz hidroelektrana 74%, zatim energija iz vjetra 15% a tek na trećem mjestu sa udjelom 5% iz biomase dok je udio električne energije iz sunca tek na četvrtom mjestu. Ako se promotre udjeli pojedinačnih izvora obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja, vidljivo je da najveći udio, od 91%, bilježi finalna potrošnja energije iz OI a većinom se odnosi na ogrijevno drvo za potrebe grijanja prostora i tople vode a svega 7% te energije iz toplinskih crpki koja čini svega 1% svih izvora OI u sektoru grijanja i hlađenja.
Kada se uzme u obzir ukupna potrošnja električne energije na godišnjoj razini koja iznosi 19.019,3 GWh za Hrvatsku te da je trenutno na mreži priključeno 3.334 sunčanih elektrana ukupne snage 124 MW što nas svrstava na samo začelje na listi zemalja članica EU (24 od 28 članica). Instalirani kapacitet solarnih elektrana previđene ovim projektom iznosi od 0,4074 MW što će doprinijeti povećanju instalirane ukupne snage sa sadašnjih 124 MW na 124,4074 MW što je rast od 0,328%.
Shodno prethodno navedenom može se reći da je ovaj projekt itekako poželjan u dijelu povećanja udjela u proizvodnji el. energije i energije za grijanje i hlađenje jer će projekt generirati 0,4074 MW nove instalirane snage što je doprinos od 0,328%.
Kako bi se ostvarila još veća ušteda u potrošnji energije u budućnosti će se ugraditi centralni sustav grijanja i hlađenja čiji će glavni energent biti električna energija primarno iz integriranih sunčanih elektrana. Solarna energija koristiti će se za grijanje potrošne tople vode (PTV-a), za potrebe grijanja i hlađenja objekta.
Kroz aktivnost obnovljivih izvora energije provesti će se sljedeće mjere koje će dovesti do sljedećih ciljeva:
1. Smanjenje potrošnje električne energije iz konvencionalnih izvora za 432.859,4 kWh/godišnje
2. Ušteda emisije CO2 za 68,6515 T/godišnje što će direktno doprinijeti ukupnoj bilanci smanjenja emisija CO2 na razini RH.
Osim izravnih učinaka koje će projekt generirati u dijelu smanjenja potrošnje el. energije iz konvencionalnih izvora aktivnosti će rezultirati i neizravnim učincima. Naime, objekti se nalaze na vrlo reprezentativnim lokacijama u Gradu Zagrebu čiji korisnici su veliki broj poduzeća koji iznajmljuju prostor za obavljanje redovnih poslova te samim tim učinak poticanja šireg broja ljudi na korištenje OIE će biti ogroman. Ako se uzme u obzir da je u zgradama smješteno oko 50 poduzeća, te da sami korisnici i njihovi posjetitelji imat će direktan uvid u učinak korištenja OIE što će uvelike doprinijeti u diseminaciji ovog projekta. Posredne koristi ostvarit će svi korisnici ovog objekta ali multiplikativni prelit će se na proizvođače fotonaponskih panela jer će investicijom od 5,48 mil. kuna  direktne koristi unaprijediti gospodarsku aktivnost ovog sektora kao i na izvođače građevinsko-obrtnički radova te u konačnici najveću korist će imati RH koja će povećati udio instalirane snage energije sunca za 0,328% odnosno za novih 0,4074 MW el. energije iz energije sunca te u nacionalnoj bilanci smanjenja emisije CO2 za 68,6515 T/god. Što će doprinijeti ostvarenju nacionalnog cilja do 2050. godine. Stoga, ulaganje od 5,48 mil. kuna generirat će izrazito visok učinak na društveno-ekonomsku isplativost u uštedi el. energije za skoro 90% od ukupne potrošnje, potiče korištenje energije sunca za dodatnih 432.859,4 kWh el. energije što u konačnici doprinosi smanjenju emisije CO2 za 68,6515 T/god.